(engl. giro transfer bank, njem. Girobank)
Depozitna je, odnosno komercijalna (trgovačka) banka čija je glavna karakteristika da sredstva za svoje poslovanje pribavlja prikupljanjem kratkoročnih depozita i uloga na štednju svojih komitenata na osnovi kojih kreditira proizvodnju, trgovinu, zanatstvo i druge djelatnosti kratkoročnim obrtnim sredstvima.
Svakodnevnim kreditiranje, odnosno kreditnom alokacijom sredstava pomoću odgovarajućih bankovnih metoda (multiplikacija depozita) obavlja sekundarnu emisiju novca, odnosno kreira novu novčanu masu i time neposredno utječe na robno-novčane odnose na tržištu i konjunkturna kretanja, pa je zbog njezine monetarne uloge suradnja s centralnom bankom od posebnog interesa. Dobiva svoj naziv u 16. i 17. stoljeću kada ondašnji poslovni krugovi trgovaca i bankara na osnovi deponiranih svota novca u bankama počinju formirati žiro sustav plaćanja.
Žiro banke osnivaju se tada u svim značajnim privrednim središtima i one preuzete pologe svojih deponenata transformiraju u računski novac (najpoznatiji su hamburški Markbanko i amsterdamski Bank-Guilder) kao fiktivnu novčanu jedinicu koja je dominirala u uzajamnim plaćanjima prijenosom s računa jednog bančinoga komitenta na račun drugog, na brz i efikasan način preknjiženjem u točno određenoj količini i finoći plemenite kovine.
Monetarno značenje drugih organizacija iz ove bankarske grupe, štedionica i kreditnih zadruga, nije tako veliko (bave se prikupljanjem štednje i odobravanjem kredita na osnovi stvarno prikupljenih sredstava, iako je velik u pogledu dugoročnog kreditnog tržišta). U njezinu poslovanju jednako se ističu posrednički poslovi, u prvom redu poslovi žiro i čekovnog prometa za komitente. Da bi otklonila problem zatvorenosti žiralnih veza, odnosno proširila uzajamne novčane transfere i efikasnost za svoje komitente, udružena je s drugim bankama i novčanim ustanovama u žiro saveze i žiro centrale. Ulazi u grupu najmnogobrojnijih banaka s najvećim brojem filijala i poslovnica.